Ventilacija

Ljudsko tijelo se hladi pomoću tri procesa; konvekcijom, radijacijom i perspiracijom. Ventilacija pospješuje sva tri procesa. Konvekcija nastupa kada se toplina odnosi od tijela preko kretanja zraka.

Ako je zrak oko tijela hladniji od samog tijela, toplina tijela će se prenijeti na zrak i on će strujati prema gore. Kako taj zrak struji prema gore, novi hladniji zrak nadopunjuje njegovo mjesto i apsorbira još topline. Što se brže ovakav zrak kreće, efikasniji je proces hlađenja.

Do radijacije dolazi kada se toplina prenosi između tijela i drugih objekata u prostoriji. Ako su objekti topliji od nas samih, onda će toplina ići prema nama. Otklanjanje topline pomoću ventilacije smanjuje temperaturu krovova, zidova i pokućstva. Što su hladniji okolni objekti, manje topline ćemo privlačiti, a time i više se oslobađati svoje vlastite topline tijela.

Ako su visoke temperature ili se bavimo fizičkim naporima dolazi do perspiracije tj. tjelesnog mehanizma oslobađanja topline. Možemo uštedjeti mnogo energije i novca ako prozračujemo domove umjesto da koristimo klime osim pri najvrućim danima.

Prirodna ventilacija kojom se kuće održavaju na ugodnoj temperaturi tijekom ljeta postiže se pomoću vjetra i tzv. dimnjak efekta. Vjetar će strujati kroz zgrade i kuće ovisno o njegovoj orijentaciji prema istima. To znači da toplina koja se nakupi tijekom dana u kućama i zgradama se može izbaciti tijekom noći ventilacijom što posebno vrijedi za suhe klime.

Ta se strategija može koristiti sve dok vlažnost u unutrašnjosti kuće ne postane neugodno visoka. Ovisno o dizajnu kuće ili zgrade i smjeru vjetra, može se staviti ograda ili niz stabala pokraj obližnjeg prozora čime se stvara prepreka vjetru što za posljedicu ima da zrak ili ulazi ili izlazi kroz obližnji prozor. Ako vjetar puše usporedno sa zidom stvaraju se zone niskog tlaka čime se zrak istiskuje iz unutrašnjosti.

Efekt dimnjaka se postiže kada hladni zrak ulazi u zgradu na prvom katu ili podrumu, apsorbira toplinu u sobama, te se uzdiže i izlazi van iz zgrade kroz prozore koji se nalaze u gornjim dijelovima zgrade. Ovo stvara niži tlak zraka što za posljedicu ima da zrak ulazi kroz prozore u donjem dijelu zgrade. Koristeći prozore i vrata možemo stvoriti poprečnu ventilaciju, tako da namještajući veličinu i lokaciju otvora prozračujemo različite dijelove zgrade.

Ako su otvori na zgradi ili kući postavljeni nasuprot jedno drugom, onda se prozračuju samo prostor između njih, dok ako zrak mora proći dulji put između ulaza i izlaza iz zgrade mnogo se veći prostor prozrači. Tako da je potrebno pojedine prozore zatvoriti ako smetaju prolasku zraka koji prolazi dulji put.

Dobro je koristiti male prozore za ulazak zraka u zgradu, a veće prozore za izlazak zraka iz zgrade, jer to povećava protok zraka što pozitivno utječe na hlađenje. Najbolji je zrak iz vanjskog prostora koji je u sjeni. U toplijim klimama, prirodna ventilacija ne može pružiti dovoljno hlađenje, pa je stoga potrebno koristiti mehaničku ventilaciju.

Efikasnost i energetska učinkovitost ovakvih uređaja je vrlo široka, stoga je potrebna opreznost kod kupnje, te se preporuča da se uređaji kupuju u trgovinama specijaliziranim za takvu vrstu uređaja. Krovni ventilatori najbolje funkcioniraju kad su lopatice oko dva i pol metra iznad poda i kada su oko trideset centimetara ispod krova. Lopatice ne bi smjele biti bliže krovu od dvadeset centimetara i zidovima od pola metra.

Veći ventilatori mogu prenijeti više zraka od onih manjih. Ventilatori sa po jedan metar u dijametru mogu ohladiti sobu veličine dvadeset metara kvadratnih. Višestruki ventilatori najbolje rade u sobama dužim od pet metara po dužini. Veće lopatice će pružiti isto hlađenje od onih manjih pri manjoj brzini. To može biti važno u prostorijama sa mnogo papira ili drugih objekata na koje može utjecati snažniji tok zraka.

Ventilator za hlađenje cijele kuće može zamijeniti klimu u većini slučajeva. Takvi ventilatori u kombinaciji sa krovnim i prijenosnim ventilatorima mogu pružiti ugodnu temperaturu u kući, pa čak i pri najvrućim danima. Ovakvi ventilatori vuku zrak iz otvorenih prozora koji prolazi kroz kuću i izlazi van kroz otvore na krovu.

Hlađenje se može regulirati tako da se zatvore prozori u neokupiranim prostorijama i otvore u okupiranim prostorijama. Takvi ventilatori mogu pružiti trideset do šezdeset promjena zraka po satu. Ovakvi ventilatori mogu se koristiti u kombinaciji sa klimom, a u one kuće koje nemaju ugrađenu klimu trebalo bi ugraditi ovakve ventilatore većih dimenzija.

Preuzeto sa energokoncept.hr
Ugovoreni partner za ventilaciju